Kolesterol
Saznaj višePowered by
Kolesterol je masnoća potrebna za zdravo funkcioniranje organizma. Tijelo koristi kolesterol za sintezu hormona, vitamina D i kao potporu probavi.
Kolesterol je potreban organizmu za njegovo normalno funkcioniranje. Primjerice, funkcioniranje mozga, stvaranje žučne kiseline, spolnih hormona i hormona nadbubrežne žlijezde samo su neki od procesa u organizmu za koje je važan kolesterol.
Iako je kolesterol potreban za pravilno funkcioniranje organizma, potrebno je paziti na razinu kolesterola u krvi jer kada je u krvi prisutno previše kolesterola, može doći do začepljenja arterija.
Sav višak kolesterola, koji organizam ne može iskoristiti, odlazi u arterije i time se smanjuje prostor za protok krvi u srce. Tijekom vremena nakupljanje kolesterola u krvnim žilama uzrokuje aterosklerozu što može dovesti do srčanog udara.
U tijelo kolesterol unosimo prekomjernom konzumacijom namirnica bogatih šećerom, jednostavnim ugljikohidratima i masnoćama životinjskog porijekla, kao što su meso i mliječni proizvodi.
Kolesterol kola krvnim žilama priključen za lipoproteine koji su građeni od masti i bjelančevina. Lipoproteini se razlikuju po gustoći, odnosno ovisno o tome koliko proteina ima u odnosu na masti.
Lipoproteini visoke gustoće poznat je pod nazivom dobar kolesterol, odnosno HDL kolesterol. Lipoproteini visoke gustoće služe za prenošenje kolesterola iz krvi u jetru te pomažu organizmu da se riješi lošeg kolesterola u krvi.
Lipoproteini male gustoće poznati su pod nazivom loš kolesterol (LDL kolesterol) jer prenose kolesterol kroz krv i mogu uzrokovati taloženje plaka u arterijama. Sav višak kalorija, alkohola i šećera u organizmu se pretvara u trigliceride i pohranjuje u masnim stanicama. Što je niža razina HLD kolesterola u krvi, to je veći rizik od nastanka bolesti srca.
Mjerenje kolesterola radi se testiranjem krvi, a sam postupak ne razlikuje se od uobičajenog vađenja krvi.
Kolesterol trebaju provjeravati sve osobe starije od 20 godina i to svakih 5 godina, osim ako liječnik odredi drugačije.
U rizične skupine, za koje je testiranje kolesterola iznimno važno, spadaju:
Trudnice nerijetko imaju visok kolesterol, stoga nakon poroda trebaju pričekati barem 6 tjedana prije mjerenja kolesterola.
Zdravstveni stručnjaci ističu kako osobe sklone povišenim razinama kolesterola trebaju biti iznimno oprezne kod unosa hrane bogate kolesterolom. Preporučeni unos kolesterola iznosi maksimalno 300 mg dnevno, što je malo više od jednog jajeta.
Koje su normalne vrijednosti kolesterola?
Prilikom testiranja kolesterola mjere se 4 vrste lipida, odnosno masnoća u krvi. To su ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol i trigliceridi.
Iako margarin ne sadrži kolesterol, a maslac sadrži, potpuna je laž da je margarin zato zdraviji. Margarin sadrži trans masne kiseline koje podižu razinu lošeg, a smanjuju razinu dobrog kolesterola.
Bez obzira na to što jaja imaju veliku razinu kolesterola, koja iznosi 200 mg u prosjeku, a preporučena dnevna razina iznosi 300 mg, samo mala količina kolesterola ulazi u krvotok. Jaja sadrže veliku razinu proteina i nezasićenih masti, a zasićene masti su te koje povećavaju razinu kolesterola u krvi.
Jedna od učestalih zabluda jest da od visokog kolesterola ne mogu patiti mladi. Ipak, istraživanja su pokazala da se sužavanje arterija može pojaviti čak i kod djece stare 8 godina. Stoga, kolesterol nije rezerviran isključivo za osobe srednje životne dobi, već visok rizik postoji i kod djece koja imaju genetske predispozicije za to.
Kolesterol u namirnicama je samo jedan od faktora koji uzrokuje previsoku razinu kolesterola u krvi. Mnoge namirnice, a pogotovo pržene, sadrže trans masne kiseline. Upravo su trans masne kiseline i zasićene masne kiseline glavni uzročnici visoke razine kolesterola što se tiče hrane.
Iako je potrebno paziti na unos namirnica, najveći faktor rizika za visok kolesterol je genetika. Kao što je poznato, jetra uklanja višak kolesterola iz krvi, a upravo genetika određuje hoće li jetra funkcionirati pravilno.
Mnogi ljudi paze na razinu kolesterola u krvi kako ona ne bi bila previsoka, međutim rijetko tko zna da kolesterol ne smije biti prenizak. Preniska razina kolesterola može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, a među njima je i rak. Iako trudnice obično imaju povećane razine kolesterola, događa se i da kod nekih od njih razina kolesterola bude preniska. Niska razina kolesterola u trudnoći može povećati rizik od prijevremenog poroda.
Točni simptomi za utvrđivanje visokog kolesterola ne postoje, odnosno ne mogu se primijeniti na sve osobe, kao što se to može kod nekih drugih stanja. Ako je kolesterol visok, vjerojatno nećete imati nikakve kakve znakove ili simptome, a najbolji i najprecizniji način za utvrđivanje razine kolesterola je tzv. Kompletan kolesterol test.
Moguće je imati visoki kolesterol bez ijednog simptoma, a ono što se razlikuje su čimbenici koji mogu utjecati na razinu kolesterola u vašem tijelu.
S godinama raste razina kolesterola. Žene, prije ulaska u menopauzu, često imaju nižu razinu ukupnog kolesterola u usporedbi s muškarcima iste dobi. Međutim, nakon menopauze, razina LDL kolesterola kod žena raste, zbog čega je potrebno pripaziti.
Zasićene masnoće i kolesterol u hrani koju jedemo povećavaju razinu kolesterola. Pokušajte smanjiti količinu zasićenih masti i kolesterola u prehrani, a vodič o tome što trebate jesti, potražite u nastavku teksta.
Redovito vježbanje može smanjiti razinu LDL kolesterola i povećati HDL kolesterol. Pokušajte biti fizički aktivni barem 30 minuta dnevno, svaki dan.
Osim što je faktor rizika za bolesti srca, prekomjerna tjelesna težina može povećati razinu kolesterola. Isto tako, gubitak tjelesne težine može sniziti LDL i ukupni kolesterol te povećati HDL kolesterol.
Loše kontrolirani dijabetes povećava razinu kolesterola. Uz redovitu kontrolu bolesti, razina kolesterola može se smanjiti.
Kolesterol je povezan s genima i djelomično će odrediti koliko kolesterola vaše tijelo proizvodi. Ako netko u vašoj obitelji ima visoki kolesterol u krvi, svakako obavite kompletan kolesterol test.
Postoje određeni lijekovi i bolesti koji mogu uzrokovati visoki kolesterol, što je naznačeno u uputama za korištenje lijeka.
Ako ste doznali da imate visoki kolesterol i dobili ste lijekove, to ne znači da se možete vratiti starim navikama i nastaviti život kao i dosad. Osobe koje imaju visoki kolesterol, uz terapiju, moraju promijeniti prehranu i dosadašnji način života kako bi smanjili negativne utjecaje na kardiovaskularni sustav. Tako velike promjene nije jednostavno uvesti u život pa je preporuka da krenete malim koracima, a ovi trikovi će vam zasigurno olakšati stvari.
Višak kilograma može dovesti do visokog LDL kolesterola, povišenog krvnog tlak ili može izazvati dijabetes tipa 2. Gubitak tjelesne težine, posebno masnoće na području trbuha, podiže dobar i snižava loš kolesterol i općenito popravlja vaše zdravlje.
Restoranska hrana često sadržava prevelike količine zasićenih masti, kalorija i natrija. Ako ste prisiljeni naručiti nešto, provjerite postoji li mogućnost da naručite pola porcije ili odaberite hranu pripremljenu na pari ili na roštilju, bez umaka. Ako je moguće, naručite avokado, masnu ribu, grahorice, orahe, maslinovo ulje, jogurt ili korijander jer snižavaju razinu kolesterola.
Ako na deklaraciji ne piše informacija o težini namirnice, svakako izvažite, tako ćete biti sigurni da jedete količinu za jednu osobu. Na deklaraciju obavezno pročitajte i kalorijsku vrijednost, količinu masti, natrija i ostale vrijednosti, kako biste lakše pratili što unosite u organizam.
Možete biti aktivni bilo gdje jer samo pola sata fizičke aktivnosti, tijekom 5 dana u tjednu, može sniziti loš kolesterol i podići dobar kolesterol. Ne morate nužno ići u teretanu, šećite psa, sadite cvijeće, obavljajte kućanske poslove, plešite i igrajte se s djecom, a ako vam je previše 30 minuta u komadu, odradite 10 minuta laganije vježbe, zatim 20 minuta nešto teže (kao što je trčanje).
Hodanje je jednostavno i praktično, a sve što trebate je dobar par cipela, odnosno tenisica. Aerobne ("kardio") vježbe, poput brzog hodanja, smanjuju rizik od moždanog udara i bolesti srca, pomažu u regulaciji tjelesne težine, jačaju kosti, smanjuju stres i podižu raspoloženje. Ako trenutno niste u kondiciji, počnite s desetak minuta hoda i s vremenom hodajte duže.
Stres podiže krvi tlak i povećava razinu LDL kolesterola. Pokušajte meditirati, družiti se s ljudima koje volite, opustiti se uz dobru knjigu ili odmarajte u kadi – i ne zaboravite vježbati.
Jednom kad vam svi ovi trikovi uđu u naviku, neće vam biti problem regulirati kolesterol. Kad vam sve to postane rutina, proslavite svoj napredak. I imajte na umu da zbog sebe i svojih bližnjih morate čuvati svoje zdravlja i redovito odlaziti na kontrole.
U posljednjih nekoliko godina istraživanja su pokazala da je crvena riža izvanredno sredstvo za snižavanje lipida, uključujući kolesterol i trigliceride. Crvena riža se dobiva fermentacijom "obične" uz djelovanje crvenog kvasca Monascus purpureus, pri čemu dolazi do promjene u izgledu i svojstvima crvene riže. Encian Crvena riža sadrži monakolin K koji doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom 10 mg monakolina K iz pripravaka fermentirane crvene riže, odnosno dvije kapsule Encian Crvene riže na dan.
Jedna od najvažnijih segmenata vezanih uz visoki kolesterol je pravilna prehrana. Jednostavan i zdrav izbori ne samo da vam pomaže kontrolirati kolesterol, nego i održati tjelesnu težinu.
Donosimo detaljan pregled s prehrambenim savjetima za snižavanje razine kolesterola u organizmu kojeg možete držati u kuhinji, na vidljivom mjestu.
Savjet: Ciljajte na 4-6 serviranja na dan, ograničite pročišćene i prerađene žitarice i tjesteninu. Izbjegavajte umake od maslaca i vrhnja za tjesteninu.
Savjet: Cilj su 2-4 porcije voća i 3-5 porcija povrća dnevno (jedno serviranje je otprilike šaku). Pripremajte povrće na pari, roštilju i ne gulite kožu.
Savjet: Kuhajte s canola i maslinovim uljem.
Savjet: Orašasti plodovi sadrže puno kalorija, zato pripazite koliku količinu konzumirate. Koristite orašaste plodove u salatama umjesto hrane bogate zasićenim masnoćama.
Savjet: Jedite grah i leguminoze nekoliko puta tjedno, ako ne i svakodnevno. Pripazite na razinu soli (natrija) na ambalažama juhe.
Savjet: Ciljajte na najmanje 2 obroka ribe tjedno. Ograničite teške umake, koristite limun i maslinovo ulje za poboljšanje okusa.
Savjet: Prije samo pripreme uklonite vidljivu masnoću, a prije jela uklonite i kožu.
Savjet: Ograničite meso na 2-3 obroka tjedno. Uklonite vidljivu masnoću prije pripreme.
Savjet: Ograničite unos žumanjaka na ne više od 3-4 tjedno, a ako imate srčane bolesti ili jako visok kolesterol, do 2 tjedno.
Mliječni proizvodi i zamjene za mlijeko
Savjet: Ciljajte na 2-3 obroka dnevno. Ako koristite punomasne ili proizvode s 2% mliječne masti, postupno se pokušajte prebaciti na niskomasne.
Savjet: Pripazite na unos kalorija.
Savjet: Pijte puno vode i nezaslađenih pića svaki dan.
